Loading...
Naslovna2024-06-21T09:23:14+02:00
21. SRPANJ – XVI. nedjelja kroz godinu (god. B)U misnom evanđelju po Marku Isus poziva svoje učenike da zajedno odu u osamu te da otpočinu jer ih je toliko mnoštvo salijetalo da, veli Marko, nisu imali kada ni jesti. Isus vodi učenike u osamu; danas bismo rekli vodi ih na duhovnu obnovu koju će im on sam održati. Gospodin zna kako je ljudskom srcu potrebna tišina, šutnja, osama, trenuci povučenosti, meditiranja i razmišljanja. Danas je ta potreba nasušna; potrebna nam je tišina, šutnja, osama poput kruha nasušna. Slike, riječi, vijesti, dobre i loše, kojima smo izloženi i kojima punimo vlastitu nutrinu malo po malo nas zaokupljaju, zarobljuju, nameću se našem „ja“ te počinju njime gospodariti. Prestali smo biti gospodari u „vlastitoj kući“, u vlastitom srcu. Zato nam je potrebna osama, šutnja i tišina, zato nam je potreban pravi odmor. Danas se, nažalost, rijetki znaju zaista odmoriti, na način da oslobode vlastitu nutrinu od onoga što je pritišće i zarobljuje; oslobađaju je jednih slika, riječi i vijesti kako bi srca ispunili drugima; i tako u krug.Tišina i šutnja su nam potrebni ne samo zbog našeg duhovnog života nego i zbog psihičkog zdravlja. I nisu svaka osama i tišina dobre; neke mogu čovjeka satrti. Primjerice, kad je nekome šutnja nametnuta, kad ne smije reći vlastitu riječ; kad u srcu vladaju strah i nemir nije lako biti sam i osamljen. No kad u srcu vlada ljubav kako je lijepo biti u osami, u povučenosti; kao kad se dvoje zaljubljenih povlači od drugih kako bi bili sami, u ljubavi; tada im nisu potrebne riječi; dostatan je pogled, dodir, zagrljaj. U ljubavi tišina je rječitija od riječi (Pascal). Pokušajmo svi, koliko je to moguće, pronaći par ili nekoliko dana za povući se u osamu, u tišinu te dopustiti Gospodinu da progovori našemu srcu. Ako Ga ljubimo tada će nam ti dani biti na odmor, srca će nam biti ispunjena obnovljenim zanosom pa će iz srca poteći riječi blagoslova prema braći i sestrama.Neka vam je svima blagoslovljen dan Gospodnji te također dani odmora. ... See MoreSee Less
View on Facebook
20. SRPANJ - sv. Ilija, prorok i pustinjak; spomendanProrok Ilija pojavljuje se u Svetom pismu kao božji čovjek koji je uvijek živio u božjoj nazočnosti i koji se je svojski borio za obožavanje jednoga i istinitoga Boga. Branio je Božji zakon u važnom takmičenju na brdu Karmel. Kasnije mu je bilo dano na brdu Horeb blisko iskustvo živoga Boga. Pustinjaci, koji su utemeljili oblik redovništva u čast naše Gospe na brdu Karmel u dvanaestom stoljeću, slijedili su monastičku tradiciju u obraćanju Iliji kao svom ocu i uzoru. Inspiracija koja je nađena u njemu od samih početaka reda tako prožima njegovu cijelu povijest da se prorok Ilija može zasluženo prozvati utemeljitelj Karmelićanskog ideala.Ilija je bio starozavjetni prorok, borac protiv idolopoklonstva, isposnik, pustinjak, čudotvorac, jedan je od rijetkih starozavjetnih pravednika koje istočna i zapadna Crkva slavi kao svoje svece. Osobito je čašćen kod Slavena, pa tako i kod nas gdje je asocijacijom na motiv uzlaska na nebo u vatrenim kolima zamijenio starija, pretkršćanska vjerovanja («Ilija Gromovnik»). Ikonografija ga prikazuje kao mršavog, ćelavog, bradatog muškarca, odjevenog u kostrijet. Zaštitnik je od groma. Patron je Đakovačko-osječke nadbiskupije i Bosne.Ilija se smatra prvim pretečom Karmelskoga reda, odnosno karmelićana općenito. Na temelju najnovijih istraživanja zaključuje se da su se pustinjaci najprije, prije dobivanja Pravila od jeruzalemskog patrijarha Alberta, okupljali na gori Karmelu, kod Ilijina vrela. Zanimljivo je da je sve do 17. stoljeća prevladavalo mišljenje da pustinjaci s gore Karmela stvarno potječu od svetog Ilije proroka. Prema tom mišljenju prvo razdoblje života bilo je ono proročko. To bi bili zapravo «proročki sinovi», skupina koja se okupila oko samog svetog Ilije, a kasnije su postali kršćani i redovnici. Nakon toga slijedilo bi grčko razdoblje koje je trajalo sve do polovice 12. stoljeća i odobravanja Pravila.Svima koji danas slave svoj imendan, od srca čestitamo! ... See MoreSee Less
View on Facebook
POSVETA GOSPI KARMELSKOJMajko Karmela, nado moja, posvećujem ti čitavo svoje biće kao dokaz svoje ljubavi prema tebi. Moje srce, moja duša, moj život, moje misli, riječi i djela su tvoji. U tvoje ruke, Majko, stavljam sve što jesam, svoj život i smrt. Želim na prsima nositi tvoj sveti škapular kako bih uživao u tvojoj zaštiti tijekom čitavog života i na času smrti te kako bih tako s tobom u Nebu mogao vječno pjevati milosrđu Gospodnjem, Oca, Sina i Duha Svetoga. Amen. ... See MoreSee Less
View on Facebook
16. SRPANJ - BDM od brda Karmela; spomendanSlavimo blagdan Gospe od brda Karmela. Ono se nalazi u Palestini, uz obalu Sredozemnoga mora, a na njemu je starozavjetni prorok Ilija vatreno branio vjeru Izraela. Prorok Izaija opisuje brdo Karmel kao ono na kojemu nam je Bog darovao divote. One zaista jesu blagoslov Božji, jer samo ime Karmel znači plodna vrtna zemlja. Što znači plodna zemlja u neplodnoj pustinji, znat će svatko tko je iskusio sušu, žeđ, glad i vrelinu dana bez imalo sjene u kojoj bi se zaklonio od sunca. Tamo postoji vrelo koje se zove „Ilijino vrelo”. Prema tradiciji, blizu toga vrela pustinjaci su krajem XII. stoljeća sagradili samo­stan i crkvu u čast Majci Božjoj i nazvaše se „Braća Gospe od Karmela”, što bi bio početak reda Karmelićana. Mariju su izabrali za svoju zaštit­nicu, majku i uzor duhovnoga života i posvuda širili pobožnost prema Njoj.Prema predaji, svetom Šimunu Stocku, karmelićanskom poglavaru iz XIII. stoljeća, ukazala se Majka Božja koja mu je tom prigodom dala škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umre biti pošteđen muka u paklu, trajan znak Božje nazočnosti i odanosti Kristu Isusu. Škapular je komad gornje odjeće što je nose mnogi redovnici a najpoznatiji je karmelski škapular, koji nose kao zalog posebne Marijine zaštite karmelićani i karmelićanke, ali i mnogi vjernici. Tumači Svetoga pisma misle da je Karmel slika nazočnosti pravoga Boga, slika ljupkosti i plodnosti Njegove milosti, dakle slika Djevice Marije, osobe koja je sva pripadala Bogu. Ona je, osjenjena Duhom Svetim, postala mjesto osobite Božje prisutnosti koja se očitovala utjelovljenjem Sina Božjega. Stoga vjerni puk voli pobožnost prema Karmelskoj Gospi i rado nosi njezin škapular. Članovi karmelićanskog reda sami sebe nazivaju braćom i sestrama naše Gospe od gore Karmela i kao osobitu karizmu njeguju povezanost kontemplativne molitve i akcije. Karmelićani danas uspješno djeluju diljem kugle zemaljske i u hrvatskim krajevimaKarmel je i slika naročite Božje blizine, koju veliki mističar karmelske duhovnosti sv. Ivan od Križa ocrtava i u svome djelu Uspon na brdo Karmel. Za njega taj uspon u prvom redu znači oslobođenje od svega onoga što nije Bog. Ne može se uspeti do Božje blizine bez žrtvovanja osjetnih stvari. Ne dolazi se do kontemplacije Boga ako srce nije što više očišćeno od svega onoga što nije Bog. Vjerni puk voli karmelsku duhovnost, o čemu svjedoči više od tisuću karmelskih bratovština uspostavljenih od 17. stoljeća. Blagdan Gospe Karmelske, koji se slavi 16. srpnja, odobrio je papa Benedikt XIII. 1726. god. ... See MoreSee Less
View on Facebook
Go to Top