Loading...
Naslovna2024-06-21T09:23:14+02:00
19. SIJEČANJ – DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU (god. C)Ivanovo nas evanđelje vodi u mjesto nekoliko kilometara sjeveroistočno od Nazareta, u Kanu Galilejsku na svadbu na kojoj Isus pretvara vodu u vino. Čitav je navještaj podijeljen u tri prizora ili tri odnosa: Marija i Isus; Isus i sluge; stoloravnatelj i zaručnik. Teološka su tumačenja ovaj odlomak iz Svetog pisma redovito povezivala s euharistijom, no on se može primijeniti i puno šire. Pitanje koje nam se danas postavlja glasi: Na koji način prepoznajemo znamenje, odnosno darivatelja Duha Božjega u znakovima?Svadba u Kani okvir je unutar kojega Krist u znakovima objavljuje božansko djelovanje. Samo vjenčanje, svadba nije prikazana; ona je tek scenska pozadina. Što se na toj scenskoj pozadini ocrtava? Svadbe su u židovstvu trajale sedam dana i za to su se vrijeme izmjenjivali gosti – među njima bio je i Isus. Prvo čudo koje opisuje evanđelist Ivan je čudo koje Isus čini da bi nam osigurao suvišno, odnosno nešto što nije posvema nužno za življenje, kao npr. kruh. Time se pojačava činjenica da Krist spašava darom, a ne nužnošću. Isus nas uči da je jedna od prvih zadaća kršćanina iznenaditi, stvoriti neočekivano, nepredvidivo, nešto što izranja iz druge perspektive.Današnji čovjek ima sve i – ništa drugo. Evanđelje današnje nedjelje progovara o tome drugom, o duhu kojemu prijeti opasnost izgubljenosti, o duhu slavlja i radosti. U Kani se pojavilo neočekivano vino. Nitko se nije usudio pomisliti da bi vino na stolu moglo doći izravno od Boga. „Vina nemaju“, zagovorno je rekla Marija te nam na taj način pomaže pronaći darovanoga Boga. Shvaćamo, stoga, danas da je nemoguće živjeti bez nužnoga, ali ovdje smo pozvani shvatiti da je teško živjeti bez naizgled suvišnoga. Upravo to je drukčije izrečena Radosna vijest.Današnje evanđelje nas opominje da postoji i opasnost da se ne živi, budući da na našemu stolu nedostaje vina, budući da nema cvijeća, budući da vjera gubi svoju radost i često gledamo u smjeru Božjeg dolaska licima koja ne pokazuju osmijeh. Zagrabimo novost i nosimo je drugima – živimo od suviška!Neka vam je svima blagoslovljen dan Gospodnji! ... See MoreSee Less
View on Facebook

14 hours ago

Međubiskupijsko sjemenište u Zagrebu
U subotu, 18. siječnja ove godine, održana je tzv. formativna subota za članove šalatske sjemenišne zajednice na kojoj su sudjelovali svi članovi šalatskog „sjemeništa malenih“.Naime, na početku tekuće sjemenišne godine, odlukom rektora Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu preč. Matije Pavlakovića, svi sjemeništarci dostavili su rektoratu u pismenom obliku svoje osobne ciljeve (tri ili više) koje žele ostvariti i na kojima žele zdušno raditi tijekom aktualne sjemenišne i školske godine, a na poticaj odgojiteljskog tima osmišljena je i tzv. formativna subota s ciljem napretka sjemeništaraca na ljudskom, odgojnom i formativnom planu razvoja njihove osobe.S tim u svezi, u prijepodnevnim satima, u prostorima sjemenišne svečane dvorane upriličeno je predstavljanje nad/biskupija iz kojih sjemeništarci dolaze na način da su sjemeništarci upoznali svoje kolege o povijesti, zaštitnicima, ustanovama, učilištima, tijelima i strukturi (župe, dekanati, arhiđakonati) nad/biskupije iz kojih potječu i to kroz powerpoint prezentacije i multimedijalni sadržaj radeći na ovom projektu više od mjesec dana. Na taj način sjemeništarci su upoznali bogatstvo raznolikosti koje u sebi čuva 6 nad/biskupija iz kojih šalatski pitomci dolaze, saznavši i mnoge interesantne podatke s kojima su se mnogi po prvi puta susreli. Cilj ovakve formacije jest da sjemeništarci što bolje upoznaju svoju nad/biskupiju iz koje potječu kako bi potom kvalitetnije rasli u zajedništvu vjere partikularne Crkve kojoj geografski pripadaju.U popodnevnim satima istoga dana sjemenišni odgojitelj vlč. Ivan Čus održao je sjemeništarcima predavanje o bontonu u blagovaonici. Predavanje, uz praktične vježbe, trajalo je oko 45 minuta, a tijekom izlaganja đakona Čusa sjemeništarci su mogli obnoviti već stečena znanja vezana uz ponašanje kod stola, postavljanje stola i sl., rastući tako u umjetnosti lijepog ponašanja.U narednim mjesecima, kroz 'formativne subote', sjemeništarci će se upoznati sa važnošću komunikacije i poslovnog bontona u profesionalnom okruženju. Podsjetit će se kako se treba pravilno predstaviti, upoznati se, kako osloviti nekoga te kako se rukovati. Nadalje, naučit će pravila poslovne komunikacije putem elektroničke pošte i telefona, ali i kako se ponašati na poslovnom sastanku i domjenku. Na kraju, ponovit će i pravila za odijevanje te saznati koja su to četiri stupa formalnosti svakog „dress coda“ u nekoj organizaciji. ... See MoreSee Less
View on Facebook
18. SIJEČANJ - sv. Margareta Ugarska, princeza, redovnica; spomendanSveta Margareta Ugarska, kraljevna i dominikanska redovnica, u velikoj mjeri vezana je i uz hrvatsku povijest.Rođena je 27. siječnja 1242. u Klisu kao deveto od desetero djece ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. i kraljice Marije Laskaris, koji su se u Hrvatsku sklonili pred mongolskom najezdom. Roditelji su se zavjetovali da će Margaretu u znak zahvalnosti za slobodu svoje zemlje posvetiti dragom Bogu. Tako je već 1245., prije svoje četvrte godine, povjerena odgoju dominikanki u mađarskom gradu Veszpremu. U 12. godini položila je redovničke zavjete u Budimu, u samostanu što ga je na otoku Nyulak-szigete (Zečji otok), usred Dunava za nju dao sagraditi njezin otac.Potpuno se posvetila Kristu, asketskom životu, služenju bolesnika i djelima milosrđa. Veliku blagost prema sestrama, kojima je željela služiti i u najneznatnijim stvarima, sjedinila je s nastojanjem da uspostavi mir i s neslomivom snagom da prokazuje nepravde.Osobito je štovala svetu Euharistiju i Kristovu muku, te pobožnost prema Duhu Svetome i Blaženoj Djevici Mariji. Rado je čitala Sveto pismo i povjeravala se svome duhovniku, dominikancu Marcelu. Posebno, čak izuzetno je poštovala sveto siromaštvo i toliko se rado odricala da je za to bila nagrađena posebnim nadnaravnim darovima. Jedna je od najvećih srednjovjekovnih mističarki toga vremena.Svoj život prikazala je kao žrtvu za oslobođenje svoga naroda i očeva kraljevstva od agresora s Istoka, od Tatara.Preminula je na današnji dan, 18. siječnja 1270., u dominikanskom samostanu na dunavskom otoku Margit-sziget usred Budimpešte, koji je i po njoj nazvan. Njezin su grob ubrzo počeli posjećivati brojni vjernici i hodočasnici iz raznih krajeva, a zaredala su i brojna uslišanja molitava i čuda.Godinu dana nakon njezine smrti, njezin brat Stjepan V., ugarski kralj, zatražio je od pape Grgura X. da se pokrene proces za beatifikaciju njegove sestre. Dokumenti ovog prvog procesa nisu sačuvani. Uslijedio je drugi proces, koji je pokrenuo papa Inocent V., 1276., ali su i ovi spisi nestali, a sačuvan je samo jedan primjerak u dominikanskom samostanu. U međuvremenu je puk Margaretu već počeo štovati kao sveticu. Zbog navale Turaka relikvije su ove svetice 1618. prenesene u Bratislavu.Blaženom ju je 1789. proglasio papa Pio VI., a svetom tek 19. studenoga 1943. papa Pio XII.Ne zaboravimo da je Sv. Margareta Ugarska bila i hrvatska princeza, te da je njezin otac Bela IV., u znak zahvalnosti zbog pružanja utočišta i pomoći kad je bježao pred Tatarima, dodijelio povlasticu slobodnog kraljevskog grada zagrebačkom Gradecu, Samoboru, Križevcima i Jastrebarskom.Ime Margareta je grčkog i latinskog porijekla a znači „perla“, „biser“. ... See MoreSee Less
View on Facebook
MOLITVENA OSMINA ZA JEDINSTVO KRŠĆANA (18.-25. siječnja)Danas započinje molitvena osmina za jedinstvo svih kršćana. Nažalost, postoji mnoštvo braće koja dijele s nama vjeru u Krista, ali pripadaju drugim vjeroispovijestima ili tradicijama različitima od naše. Mnogi se "pomiriše" s tom podjelom, nažalost i u našoj Katoličkoj Crkvi.Žalosno, ali tijekom povijesti, sve te podjele,bile su često uzrokom velikih sukoba i patnji, pa i ratova i to je jedna velika sramota. Sve te podjele među kršćanima, ne samo da ranjavaju našu Crkvu, već ranjavaju i Krista, i mi tako podijeljeni zadajemo ranu Kristu!Svi manje više znamo, koliko je Isusu bilo na srcu da svi njegovi učenici ostanu ujedinjeni u njegovoj ljubavi! Sjetimo se samo Isusovih riječi, njegove velikosvećeničke molitve, koju je uputio Ocu neposredno prije muke kada je molio: "Oče sveti, sačuvaj ih u svom imenu koje si mi dao: da budu jedno kao i mi" (Iv 17,11).Molitvena osmina za jedinstvo kršćana u sjevernoj se Zemljinoj hemisferi tradicionalno slavi od 18. do 25. siječnja. Te je datume još 1908. predložio o. Paul F. Wattson kako bi obuhvatio razdoblje između blagdana Katedre svetoga Petra (nakon liturgijske reforme u katoličkoj crkvi slavi se 22. veljače) i blagdana Obraćenja svetoga Pavla. Ta dva datuma stoga imaju i svoja simbolična značenja. Prvi datum naznačuje cilj molitve: svo kršćanstvo u zajedništvu s apostolskim prvakom sv. Petrom, a drugi datum ukazuje na način ili metodu kojom je jedino moguće postići taj cilj: temeljito obraćenje Kristu, svakog kršćanina, u svim kršćanskim zajednicama, obraćenjem kakvo je npr. bilo ono sv. Pavla kod Damaska.Sjetimo se u našim svakodnevnim molitvama i uvijek molimo Oca, da doista jednom budemo svi jedno u Ocu! ... See MoreSee Less
View on Facebook
Sutra započinje molitvena osmina za jedinstvo kršćana tijekom koje kroz osam dana molimo za jedinstvo svih krćanskih zajednica - katoličke, pravoslavne i protestantske.MOLITVA ZA JEDINSTVO KRŠĆANAGospodine Isuse Kriste,tvoja velika želja bila je da tvoji učenici budu jednokao što si i molio svog nebeskog Oca.Tijekom povijesti zbog različitih razloga,često ljudskih i političkih,to jedinstvo nije bilo u potpunosti ostvareno.Dozvolili smo da nas umjesto tvog Duha vodi duh ovoga svijeta;da nas naša ljudska taština i interesi dovedu do razjedinjenosti,međusobne netrpeljivosti pa i mržnje.Pomozi nam da, čuvajući svoj vlastiti nauk vjere,budemo otvoreni prema svima koji u tebe vjerujui koji se po istom sakramentu krštenjanazivaju kršćanima i tvojim učenicima.Daj da duh poniznosti i međusobnog razumijevanjanadvlada duh nadmetanja i isključivosti.Potakni nas da učimo jedni od drugihte tako napredujemo u svojoj vjeri i na putu svetosti.Pomozi nam da unatoč svim vanjskim razlikamau svojoj nutrini vjerom i molitvom stvaramo osjećaj jedinstvakako bi se što više ostvarila tvoja žarka molitvada svi budu jedno.Amen. ... See MoreSee Less
View on Facebook
Go to Top