Plenum za početak novog polugodišta
U nedjelju, 12. siječnja ove [...]
Održan božićni blagoslov šalatske sjemenišne zajednice
Po povratku sjemenišne zajednice u [...]
Božićna čestitka preč. Matije Pavlakovića, rektora Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu
Rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, [...]
Nadbiskup Kutleša slavio misu zornicu u šalatskom sjemeništu
Na poziv rektora Međubiskupijskog sjemeništa [...]
Betlehemsko svjetlo stiglo na šalatski brijeg u prostore Međubiskupijskog sjemeništa
Nakon ceremonije primopredaje Betlehemskog svjetla [...]
Rektor šalatskog sjemeništa sudjelovao na otvaranju 65. TPT-a na zagrebačkom Kaptolu u organizaciji KBF-a Sveučilišta u Zagrebu
This content isn't available right now
When this happens, it's usually because the owner only shared it with a small group of people, changed who can see it or it's been deleted.
Zajedničko zasjedanje članova Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BIH) započelo je u ponedjeljak, 20. siječnja 2025. u sjedištu HBK-a u Zagrebu.![]()
![]()
Zasjedanjem predsjedaju nadbiskup metropolit zagrebački mons. Dražen Kutleša, predsjednik HBK-a i nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, predsjednik BK BiH. Na zasjedanju sudjeluju svi članovi HBK-a i BK BiH, osim banjolučkog biskupa mons. Željka Majića u čije ime je nazočan generalni vikar Banjolučke biskupije mons. Karlo Višaticki.
Započelo zajedničko zasjedanje biskupa HBK i BK BiH - IKA
ika.hkm.hr
Zajedničko zasjedanje članova Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BIH) započelo je u ponedjeljak, 20. siječnja 2025. u sjedištu HBK-a u Zagrebu.
21. SIJEČANJ – sv. Agneza, djevica, mučenica u Rimu; spomendan![]()
![]()
Crkva danas slavi jednu od najslavnijih kršćanskih djevica, sv. Agnezu, odnosno Janju. Njezino je ime ušlo u Rimski kanon ili Prvu euharistijsku molitvu, u Litanije Svih svetih, a svojim su je spisima proslavili najveći crkveni pisci kao sv. Ambrozije, sv. Augustin i sv. Jeronim.![]()
![]()
Prvi kršćanski rimski car Konstantin Veliki nekoliko desetljeća nakon njezine smrti na grobu sv. Janje sagradio je veličanstvenu baziliku. Još i danas se u toj bazilici na Nomentanskoj cesti u Rimu blagoslivljaju jaganjci od čije se vune prave paliji, koji se daju nadbiskupima i metropolitima.![]()
![]()
Stara kršćanska predaja kaže da je sv. Janja bila kći odlične patricijske obitelji, odrasla u bogatstvu, sjaju i raskoši. Još kao djevojčica postala je kršćanka. Toliko se oduševila Kristom da se zavjetovala na djevičanstvo. Tu započinju njezine nevolje. Zaprosio ju je za svoga sina sam prefekt grada Rima. Budući da je odbila prošnju, mladi se prosac uvrijedio i bolje ispitao zašto je Janja tako postupila. Kad je otkrio da je kršćanka, prijavio ju je sudu. Ni najteže prijetnje nisu mogle mladu djevojku odvojiti od vjere u Krista. Pogubili su je mačem oko 304. godine.![]()
![]()
Zadivljuje što je sve to junački podnijela u svojoj gotovo djetinjoj dobi, od 12 godina. Iako tjelesno mlada, duhovno je bila posve zrela i time postala uzor mnogima. Pobožna predaja kaže da se osam dana nakon svoje smrti ukazala svojim roditeljima, držeći janje u rukama. Tješila ih je pokazujući im slavu koju je zadobila mučeničkom smrću.![]()
![]()
Sveta je Janja zaštitnica ženske mladeži, a mnoge su se djevojke po njezinu primjeru oduševile za djevičanstvo i posvetile svoj život Isusu, božanskom Zaručniku.
20. SIJEČANJ – sv. Fabijan, papa i sv. Sebastijan, mučenici; spomendan![]()
![]()
Crkva danas slavi dvojicu mučenika iz prvih kršćanskih vremena sv. Fabijana i sv. Sebastijana. Prvi od njih – sv. Fabijan – izabran je za Papu 236. godine. Stari časoslov spominje da je sedmorici đakona povjerio brigu za siromahe koje je Crkva uvijek gledala kao one koje im je Bog povjerio na kršćansku ljubav i skrb. Decijev progon nije mimoišao ni ovoga svetoga papu. Kažu da je car Decije tada rekao da bi radije vidio protivnika za carsko prijestolje nego da se papi izabere nasljednika. Sveti je Fabijan pokopan u Kalistovim katakombama, u takozvanoj Kapeli papâ, gdje se još i danas može vidjeti njegova freska. O mučeništvu sv. Fabijana sačuvane su dvije poslanice: kartaškog biskupa sv. Ciprijana i Rimske crkve. Obje nam pokazuju sv. Fabijana kao mučenika koji daje primjer vjere i jakosti. To je ohrabrilo kršćane da ustraju u vjeri i da ih zemaljske protivštine ne smetu u nasljedovanju Krista Gospodina. ![]()
![]()
Uspomenu na sv. Sebastijana, drugoga mučenika kojega Crkva slavi, sačuvao nam je ponajviše spis sv. Ambrozija "Izlaganje o 119. psalmu". Čini se da je sv. Sebastijan još od djetinjstva bio kršćanin. Posvetio se vojničkom staležu i uskoro postao zapovjednik carske tjelesne straže. Car Dioklecijan u prvim godinama svoga vladanja nije progonio kršćane, što je ohrabrilo neke visoke državne činovnike da se priklone kršćanstvu. No, taj je mir bio samo zatišje pred buru, i to silnu. Već je 298. godine car, pod pritiskom suvladara Galerija, izdao edikt po kojem su svi kršćani morali biti isključeni iz carske vojske. Zbog prijateljstva s carem taj edikt još nije pogodio Sebastijana. Ipak, nadošla je i 303. godina sa strašnim progonima u kojima je Sebastijan pomagao uhićenim i mučenim kršćanima. Zbog toga su i njega utamničili i osudili na strašnu smrt oslikanu u brojnim inačicama. Privezali su ga za stablo i kohorta vojnika gađala ga je strelicama. Kad se mislilo da je mrtav, prišla mu je kršćanka Irena s nakanom da ga pokopa, ali je vidjela da je još živ. Nakon pružene njege Sebastijan je ozdravio. Poslije toga sam se javio caru koji ga je dao zatući batinama. Oba današnja sveca, sv. Fabijana i sv. Sebastijana, Crkva i danas spominje u Litanijama Svih svetih.
Dobro je znati… ⬇️
This content isn't available right now
When this happens, it's usually because the owner only shared it with a small group of people, changed who can see it or it's been deleted.
