Misno slavlje blagdana Svijećnice i drugoga dana velike Devetnice u Krašiću predvodio rektor sjemeništa Pavlaković

Na poziv upravitelja župe Krašić vlč. Ivana Vučaka, sjemeništarci i odgojitelji sa zagrebačke Šalate predvodili su u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Krašiću drugi dan velike Devetnice za blagdan bl. Alojzija Stepinca.

Međubiskupijsko sjemenište u Zagrebu tako je u petak, 2. veljače ove godine, na blagdan Prikazanja Gospodinova – Svijećnicu, animiralo molitveni program koji je započeo pobožnošću križnog puta na otvorenom od 17 sati, a potom su, u zajedništvu sa pristiglim hodočasnicima i vjernim pukom krašićke župe, slavili svetu misu u 18 sati na početku koje je upriličen i tradicionalni obred blagoslova svijeća sa prigodnom procesijom moleći posebno za osobe posvećenog života.

Naime, od 1997. godine, odlukom pape Ivana Pavla II., blagdan Svijećnice slavi se u Crkvi širom svijeta kao dan osoba Bogu posvećenog života. U taj se dan, ukratko govoreći, svečano hvali i zahvaljuje Bogu za veliki dar posvećenog života te se svim vjernicima, a napose mladima, nastoji približiti taj dar intenzivnijeg nasljedovanja Isusa Krista i života po Evanđelju. Posvećeni život je dokaz da postoji drugačiji način života i odnosa prema drugima pa je tako pravo evanđeosko svjetlo za sve vjernike i ljude.

Pobožnost križnog puta predvodio je sjemenišni duhovnik vlč. Luka Premelč, a misno slavlje predslavio je i nadahnuto propovijedao preč. Matija Pavlaković, rektor šalatskog sjemeništa.

Misno slavlje počelo je ulaznom procesijom sjemeništaraca s upaljenim svijećama te blagoslovom svijeća na ulazu u župnu crkvu. Pozdravljajući sudionike slavlja preč. Pavlaković je kazao kako se na blagdan Svijećnice žele zaustaviti pred otajstvom Isusova prikazanja u Hramu, koje svoj vrhunac ima u Njegovu prikazanju na križu na kojem se darovao „za nas“. Posebno je pozdravio prisutne redovnike i redovnice, poželjevši im da se u njima učvršćuje i raste ono djelo Božje koje je počelo Njegovim pozivom da ga slijede na redovničkom putu. Potom je podsjetio kako su ovo “iznimni dani za nas, hrvatske vjernike. U devetnici za blagdan blaženoga kardinala Alojzija Stepinca susrećemo se s posebnim osjećajima i radošću ovdje u Krašiću, mjestu njegova sužanjstva i preminuća, mjestu u kojem već 64 godine ne prestaju molitve, preporuke, zahvale”, istaknuo je, između ostaloga, rektor šalatskog sjemeništa.

U svojoj propovijedi, vezujući se uz liturgijska čitanja blagdana Prikazanja Gospodinova, rektor Pavlaković na samom početku konstatirao je da je “milost i Božji dar slaviti blagdan Svijećnice ovdje u Krašiću, na mjestu gdje je 1960. godine blaženi Alojzije Stepinac slavio svoju posljednju svetu misu s narodom Božjim izrekavši s ove propovjedaonice iznad mene svoju posljednju propovijed prije svoga prjelaska u vječnu domovinu. U tom je slavlju blaženi Kardinal blagoslovio svijeću koja će mu na smrtnom času biti u rukama te tako postati svima nama znakom vječne svjetlosti”.

Zatim je propovjednik naglasio kako je “blagdan Svijećnice teološki dubok i ljudski potresan događaj, premda se na prvi pogled ne događa ništa neobično: ponavlja se jedan stari običaj židovskog naroda: svakoga prvorođenca prikazuju Bogu za potpunu službu, a onda ga simbolički otkupljuju za ovaj život”.

Govoreći o poruci samog blagdana preč. Pavlaković napomenuo je kako “moramo krenuti od čina prikazanja. Naš život ima smisla samo onda ako ga prikažemo Bogu, jer sve ono što želimo zadržati za sebe, izgubljeno je za vječnost! To vrijedi za život općenito, ali vrijedi i za svaku stvar koju posjedujemo. Samo ono ima vrijednost, dragi vjernici, što se usudimo prikazati Bogu!”, kazao je propovjednik i za primjer dao lik majke blaženoga Alojzija – Barbare Stepinac – žene velike nade u Boga i silne ljubavi prema Crkvi i svećeništvu. Ocrtavajući njezin lik na temelju zapisa uzetih iz Dnevnika župnika Vranekovića, preč. Pavlaković je poručio: “Daj Bože da imamo više takvih majki moliteljica poput majke Barbare koje će našem narodu izmoliti dovoljno dobrih i svetih duhovnih zvanja pogotovo sada, u današnjem vremenu, kada je malo onih koji se odlučuju krenuti putem svećeništva i redovništva. I zato, pozivam vas na usrdnu i skrušenu molitvu blaženom Alojziju za nova duhovna zvanja Crkvi u Hrvata jer znamo to dobro, ako nema svećenika neće biti ni onih koji će nam moći podjeljivati svete sakramente, a tu posebno mislim na sakrament svete euharistije i svete ispovijedi.”

U zaključku, rektor šalatskog sjemeništa kratko je iznio glavne odlike bitnih likova iz navještenog evanđelja: starca Šimuna i udovice Ane, istaknuvši kako “oni večeras stoje pred nama kao vječni primjer čovjeka koji traži i nalazi Boga makar se taj Bog skrivao u najobičnijim prilikama svagdanjeg života, kao što je primjerice jedno maleno dijete u naručju svoje majke. No, tko živi u Bogu, taj ima vid i za ono za što je čovjek ovoga svijeta slijep”, poručio je propovjednik i sve izrečene misli potkrijepio isječkom posljednje Blaženikove propovijedi izrečene u Krašiću na blagdan Svijećnice 1960. godine napomenuvši kako je “naša zadaća kao Crkve, kao kršćanske zajednice i kao pojedinaca da budemo svjetlo na svjećnjaku svijeta. Na to nas poziva i naš sveti Blaženik kada kaže kako kršćanin po djelima iz vjere treba biti Bogojavljenje”, zaključio je svoju propovijed preč. Matija Pavlaković.

Ljepoti ovog molitvenog programa pridonijeli su sjemeništarci svojim ministriranjem, a iskustvo duhovnoga poziva i radost življenja unutar sjemenišne zajednice posvjedočili su: Jerko Soldo (Mostarsko-duvanjska biskupija) i Kristijan Vrbanc (Zagrebačka nadbiskupija), sjemeništarci treće godine. Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor domaćina pod ravnanjem s. Valerije Sakač, SMI.

Na koncu misnog slavlja vlč. Vučak zahvalio je sjemeništarcima na dolasku i kratkom osobnom predstavljanju, predsjedatelju na upućenoj homiliji, a sve okupljene vjernike pozvao je, na tragu izrečene homilije, da mole za nova duhovna zvanja kako u Zagrebačkoj nadbiskupiji tako i u čitavoj nam domovini Hrvatskoj.

Nakon euharistijskog slavlja i spomen fotografiranja, radost susreta nastavila se druženjem uz obiteljski stol u prostorima župnog pastoralnog centra, a po završetku večere sjemeništarci su u pratnji vlč. Vučaka obišli i obnovljeni spomen-dom blaženog Alojzija Stepinca moleći za njegovo što skorije proglašenje svetim.

Devetodnevnom pripravom za proslavu 64. obljetnice smrti bl. Alojzija Stepinca želi se zahvaliti Bogu na daru Stepinčeva života i svemu što je učinio ne samo za Katoličku Crkvu, Crkvu u Hrvata, već za cijeli hrvatski narod. Središnje euharistijsko slavlje na samo Stepinčevo, 10. veljače, s početkom u 10.30 sati predvodi porečki i pulski biskup u miru mons. Ivan Milovan, a prigodnu homiliju uputit će generalni postulator za kauze kanonizacije i beatifikacije u Zagrebačkoj nadbiskupiji prelat dr. Juraj Batelja, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog.