Vjera, kruna i pero: sjemeništarci na putovanju kroz stoljeća hrvatske vjere i povijesti

Nakon što su šalatski sjemeništarci tijekom 2022. godine upoznali kulturne znamenitosti užeg centra Zagreba pa koncem 2023. godine posjetili riznicu Zagrebačke prvostolnice, sredinom 2024. godine obišli i Hrvatski državni arhiv te Metropolitansku knjižnicu Zagrebačke nadbiskupije, a koncem 2025. posjećuju velebnu izložbu u Muzeju grada Zagreba, odgojiteljski tim Sjemeništa u suradnji sa tajnikom Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije g. Tomicom Plukavcem organizirao je još jedan u nizu studijskih izleta s ciljem kulturnog usavršavanja povjerenih im dječaka.

U Galeriji „Klovićevi dvori“ u Zagrebu ove zime traje jedna od najvažnijih izložbi kulturne i povijesne baštine u Hrvatskoj: „U početku bijaše kraljevstvo“, posvećena obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva.

Ova velika izložba, koja je otvorena 16. listopada 2025., predstavlja kronološki pregled razvoja hrvatske državnosti i identiteta kroz više od tisuću godina; od ranog srednjeg vijeka, kroz ključne trenutke vladavine narodnih kraljeva, do modernih razdoblja povijesti. U njezinom postavu nalazi se više od 400 izložaka, uključujući povijesne dokumente, umjetnička djela i materijalne artefakte koji svjedoče o kulturnoj, političkoj i društvenoj evoluciji hrvatskog naroda.

Izložba je zamišljena kao sveobuhvatna priča o postanku i kontinuitetu hrvatskog kraljevstva, s posebnim naglaskom na utemeljenje prvog hrvatskog kralja Tomislava 925. godine, trenutak koji obilježava i samu ideju dugotrajne državnosti i međunarodnog priznanja.

Jedan od najsvečanijih i duhovno najbogatijih trenutaka ovoga zimskog razdoblja zasigurno je bio posjet mladih sjemeništaraca Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, koji su u subotu, 14. veljače ove godine, u pratnji svojih odgojitelja razgledali već spomenutu izložbu. U ozračju sabranosti, ali i mladenačke radoznalosti, ovaj je susret nadilazio uobičajeni okvir kulturnog obilaska, postao je susretom vjere, povijesti i živoga pamćenja Crkve u hrvatskom narodu.

Međubiskupijsko sjemenište u Zagrebu, kao jedna od najstarijih odgojnih ustanova takve vrste u Hrvatskoj, stoljećima oblikuje dječake u ljudskoj, intelektualnoj i duhovnoj zrelosti. Sjemeništarci, uz redovito školovanje, sudjeluju u bogatom duhovnom životu zajednice kroz liturgiju, zajedničku molitvu i studij klasičnih i humanističkih disciplina. Kako je jedan od njih tijekom razgledavanja duhovito primijetio: ”U sjemeništu učimo čitati stare jezike, a ovdje smo učili čitati stoljeća”.

Izložba, tematski podijeljena prema razdobljima hrvatske povijesti, od ranosrednjovjekovne državnosti, preko kraljevskih dinastija i crkvene povijesti, do kulturnoga i političkog razvoja, uspješno povezuje arheološke nalaze, umjetnička djela, rukopise i povijesne dokumente. Takva cjelina omogućila je mladim posjetiteljima razumijevanje kontinuiteta hrvatskoga identiteta u kojemu su vjera, kultura i državnost nerazdvojivo povezane.

Poseban dojam na sjemeništarce ostavili su eksponati iz Riznice zagrebačke katedrale. „Felicijanova povelja“, koja govori o osnutku Zagrebačke biskupije, predstavlja jedan od najstarijih pisanih spomena imena Zagreba i svjedočanstvo ranoga crkveno-pravnog ustroja. „Plašt kralja Ladislava“, jedini pravi kraljevski odjevni predmet na izložbi, simbolizira povezanost svetosti i kraljevske službe, dok „žezlo bana Nikole Erdödyja“, najstarije sačuvano bansko žezlo u Hrvatskoj, svjedoči o kontinuitetu političke vlasti. Duboko ih se dojmilo i „Oproštajno pismo Petra Zrinskog supruzi Katarini“, snažno svjedočanstvo osobne vjere, ljubavi i odanosti domovini. ”To je možda najtiši, ali i najglasniji eksponat izložbe”, primijetio je jedan sjemeništarac.

Uz crkvene i povijesne predmete, sjemeništarci su zapamtili i prvi hrvatski roman, „Planine“ Petra Zoranića, književno djelo iz 16. stoljeća koje svjedoči o ranoj svijesti o jeziku, domovini i kulturnom identitetu. Time je izložba pokazala kako se hrvatska povijest ne oblikuje samo političkim i crkvenim događajima, nego i književnim stvaralaštvom.

Među najstarijim izlošcima posebno se ističe „Krstionica kneza Višeslava“, jedan od najvažnijih simbola pokrštavanja Hrvata i ranoga srednjovjekovnog identiteta. Natpis na krstionici podsjeća na povezanost vladarske vlasti i kršćanske vjere u oblikovanju naroda. Sličnu simboliku nosi i „reljef hrvatskoga kralja iz splitske katedrale“, jedan od rijetkih likovnih prikaza ranih hrvatskih vladara, koji svjedoči o umjetničkoj i političkoj kulturi srednjega vijeka.

Veliku povijesnu vrijednost ima i „rukopis Tome Arhiđakona – Historia Salonitana“, jedno od najvažnijih djela hrvatske srednjovjekovne historiografije, koje opisuje crkvenu i političku povijest Dalmacije. Sjemeništarci su u tom djelu prepoznali primjer kako su upravo crkveni ljudi često bili prvi kroničari nacionalne povijesti.

Junaci obrane domovine predstavljeni su kroz „nadgrobnu ploču Nikole IV. Zrinskog Sigetskog“, koja podsjeća na žrtvu i ideal kršćanskoga viteštva. Povijesni kontinuitet kraljevstva dodatno je prikazan kroz kamena poprsja hrvatsko-ugarskih kraljeva iz muzejskih zbirki, koja simbolički povezuju različita razdoblja državne vlasti.

Izloženi su i brojni dokumenti i rukopisi vezani uz hrvatsku državnost, među kojima se posebno ističe „Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu“ iz 925. godine, jedno od ključnih svjedočanstava međunarodnog priznanja hrvatske kraljevske vlasti i crkvene organizacije. Promatrajući te dokumente, jedan je sjemeništarac rekao: ”Kad vidiš rukopis star tisuću godina, shvatiš koliko je povijest zapravo razgovor koji još traje.”

Kroz sve izložbene cjeline jasno se očitovala važna uloga Katoličke crkve u očuvanju kulturne i povijesne baštine. Kroz stoljeća Crkva je bila čuvarica pismenosti, arhiva, kronika i sjećanja na hrvatske vladare i njihova djela. Od prvih veza hrvatskih kneževa s papinstvom do kasnijih stoljetnih odnosa s Rimom, Crkva je često bila most između duhovnog i političkog identiteta naroda.

Posjet sjemeništaraca tako je postao više od razgledavanja izložbe, bio je to susret s vlastitim korijenima. U tišini muzejskih dvorana, između kamena, pergamene i kraljevskih znakova vlasti, mladi su sjemeništarci, ali i ostali posjetitelji, mogli osjetiti kako povijest nije samo prošlost nego i poziv na odgovornost. Kako je na kraju razgledavanja zaključio jedan od njih: ”Ovdje vidiš da se vjera i domovina ne uče samo iz knjiga, nego i iz svjedočanstava koja su preživjela stoljeća.”

Izložba „U početku bijaše kraljevstvo“ ostaje otvorena do 15. ožujka ove godine, pružajući svim posjetiteljima jedinstvenu priliku da se upoznaju s tisućljetnom poviješću hrvatskog kraljevstva i njegovom kulturnom baštinom.

Ako želite dublje razumjeti ne samo povijesne činjenice, nego i veze između vjere, kulture i narodne samosvijesti, ova izložba predstavlja vrijedan i inspirativan susret s hrvatskom poviješću.

Na koncu razgledavanja izložbe rektor sjemeništa preč. Matija Pavlaković, u ime svih okupljenih, zahvalio je g. Plukavcu na spremnosti u ostvarenju ovoga projekta koji je ostavio snažan dojam na čitavu zajednicu, preporučivši se tako i za neka buduća nova ostvarenja.