Euharistijskim slavljem u zagrebačkoj prvostolnici kojeg je predvodio kardinal Angelo Bagnasco, đenovski nadbiskup metropolit i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) u zajedništvu s kardinalom Josipom Bozanićem, zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom, kardinalom Willemom Jacobusom Eijkom, nadbiskupom Utrechta te nadbiskupom mons. Vicenzom Pagliuom, predsjednikom Papinske akademije za život, proslavljena je svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnica grada Zagreba.

Uz njih i više od sto svećenika, koncelebrirali su: nadbiskup metropolit riječki mons. Ivan Devčić, umirovljeni nadbiskup đakovačko-osječki mons. Marin Srakić, biskup banjalučki mons. Franjo Komarica, biskup varaždinski mons. Josip Mrzljak, biskup sisački mons. Vlado Košić, biskup Križevačke eparhije mons. Nikola Kekić, biskup bjelovarsko-križevački mons. Vjekoslav Huzjak, biskup gospićko-senjski mons. Zdenko Križić, vojni ordinarij u RH mons. Jure Bogdan, biskup šibenski mons. Tomislav Rogić, vojni ordinarij u miru mons. Juraj Jezerinac; pomoćni biskupi zagrebački: mons. Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski, mons. Valentin Pozaić te savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi mons. Janusz Błachowiak.

Zajedno sa svojim poglavarima na Slavlju su sudjelovali i sjemeništarci Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu koji su, u zajedništvu sa ostalim mladima Nadbiskupije, vršili redarsku službu tijekom misnog slavlja i procesije koja je kasnije uslijedila do Kamenitih vrata.

U pozdravnom govoru kardinal Bozanić, govoreći o zagrebačkoj prvostolnici, rekao je da je ona na jedan način simbol grada i nacije te pruža drago okrilje vjernicima i hodočasnicima, kao i turistima i slučajnim prolaznicima. Uz to što čuva zemne ostatke blaženog Alojzija Stepinca, ona je sinonim vjere i nade, povratka k Bogu u sakramentu pomirenja te nadahnuće kršćanske ljubavi. Veličanstvenim portalom i tornjevima uzdignutima u visine, ona svima upućuje poziv: uđimo s hvalama na vrata Gospodnja.

“Predragi vjernici Crkve zagrebačke, mi se ne umaramo ustrajno ulaziti i izlaziti u nastojanju da svjedočimo obnovljenu ‘Pedesetnicu’ naše dijecezanske Crkve odgovarajući na imperative što smo si ih postavili na završetku Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije: upoznati Crkvu, voljeti Crkvu i djelovati crkveno. Dok sva svoja nastojanja povjeravamo nebeskom zagovoru Presvete Bogorodice Marije, svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske te blaženog Alojzija Stepinca, svjedoka čiste savjesti, posebnu nadu polažemo u naše mlade vjernike, koji se pripremaju za nacionalni Susret hrvatske katoličke mladeži, koji će se 2020. godine održati u Zagrebu i Zagrebačkoj nadbiskupiji.”

Govoreći o današnjem slavlju Majke Božje od Kamenitih vrata, kardinal Bozanić je rekao: “Na slikovit bismo način mogli reći da je Marija u ranim jutarnjim satima pohitala s Griča na Kaptol da ova dva povijesna zagrebačka brežuljka poveže u molitvi, u brizi za Crkvu i narod. Majka našega Gospodina želi danas biti u našoj kući kao znak ljubavi Boga Oca, kao baštinica Kristova uskrsnuća i zajedništva Duha Svetoga, kao zvijezda suputnica i Majka Crkve hodočasnice na putu povijesti. Prolaze dani, mjeseci, godine, stoljeća i tisućljeća, a Marija ostaje naša suputnica i uči nas da je konačni čovjekov poziv samo jedan – onaj božanski (usp. GS 22).”

 

Okupljene je pozvao da “molimo Isusovu i našu Majku da jača naše crkveno i narodno zajedništvo, da nas nauči dijeliti kruh prijateljstva i graditi bratsko-sestrinske odnose. Neka nam pomogne da potpuno odgovorimo svome kršćanskom pozivu i poslanju te kao prave kćeri i sinovi Crkve pridonosimo uspostavi civilizacije ljubavi, istine, pravde i mira u  hrvatskom društvu.”

Kardinal Bozanić posebno je pozdravio sudionike 25. Svjetskog kongresa katoličkih liječnika koji se ovih dana održava u Zagrebu. U znak zahvalnosti i kao trajni spomen na ovaj susret, kardinal Bozanić darovao je predvoditelju slavlja kardinalu Bagnascu bistu blaženoga Alojzija Stepinca.

U homiliji koju je izrekao, kardinal Bagnasco je izražavajući radost što predvodi slavlje Majke Božje od Kamenitih vrata istaknuo: “Danas se ova svetkovina podudara s Marijinim pohođenjem svetoj Elizabeti. U otajstvu toga susreta, vremešna rođakinja postavlja pitanje Djevici Mariji: ‘Ta otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega?’ I mi s njom govorimo: Otkuda nam? Da, mi usvajamo to pitanje, jer nas ovaj čašćeni Marijin lik, stoljećima čuvan u Kamenitim vratima, podsjeća da Bogorodica nastavlja pohađati jednostavne i vjerne ljude poput Elizabete. I baš kao tada, dolazi i danas da bi hranila vjeru donoseći Isusa. Ona nas, naime, vodi k božanskom Djetetu koje je put, istina i život.”

“Dragi prijatelji, što bismo bili da smo udaljeni od Boga?”, nastavio je kardinal Bagnasco naglasivši da “življenjem kao da Boga nema – a to je sekularizam – kakvo se to društvo gradi? Možda sretnije i solidarno? Zacijelo ne izgleda tako! Narodi i nacije danas su zahvaćeni smrtonosnim individualizmom koji, u ime posvemašnje slobode, dijeli ljude jedne od drugih i svakoga osuđuje na tužnu osamljenost.”

“Krist je svjetlo naroda, a zatvarajući se Njemu gubimo hranu za dušu, gubimo dah, snagu za hod i hrabrost u protivštinama. To znači zamagliti cilj vječnosti; znači postajati zemaljskim lutalicama, umjesto nebeskim hodočasnicima. Sve postaje sivo i teško, čak i najljepše i najveće stvarnosti. Maleni Isus što ga nosi i na kojega upućuje velika Majka, svjetlo je svijeta, most koji otvara prostor Bogu, početak i svršetak, središte svijeta i povijesti. On je Kralj novoga svijeta i tajna radosti; On je Otkupitelj i Učitelj čovječnosti koji nas poznaje i voli; On je naš Sudac i jednoga dana – tako se nadamo – naša blažena vječnost. Nikada nećemo prestati govoriti o Njemu!”

Kardinal Bagnasco progovorio je i o bl. Stepincu: “Ne možemo šutjeti ni o blaženome kardinalu Alojziju Stepincu, čiji se zemni ostatci časte u ovoj predivnoj katedrali. Ove godine slavimo 120. obljetnicu njegova rođenja i 20. obljetnicu njegove beatifikacije i nadamo se njegovu skorom proglašenju svetim. Poznata je njegova duboka pobožnost prema Majci Božjoj, zbog koje je žarko preporučivao molitvu svete krunice, Evanđelja moljenog s Marijom, kako osobno tako i u obiteljima. Znamo koliko se on povjeravao moćnom zagovoru Presvete Djevice kod Božjega Srca. Možemo reći da blaženi Alojzije Stepinac, u određenom smislu, daje glas duši hrvatskog naroda. Njegov glas izražava duh Hrvatske, duh oblikovan njezinim jezikom, njezinom kulturom, njezinom predajom i njezinom poviješću.

To bogatstvo nije ostalo samo u prošlosti, ono je prisutno i u sadašnjosti; nije mrtvo nego je plodonosno, sposobno nadahnuti zajednicu života koja ima lice i dušu. Ako je, dakle, ta baština vrjednotâ i vjere življena i prenošena s jednoga naraštaja na drugi, tada narod ima nešto lijepo i veliko, istinito i plemenito reći i ponuditi drugim narodima, kako bi hodili zajedno u znaku poštovanja i bratske blizine. Samo na duhovnim i etičkim temeljima moguće je osjetiti da se živi u pomirenom domu.Draga braćo i sestre, ne zaboravimo svoje podrijetlo: zaboraviti znači umrijeti, ne znati tko smo i kamo idemo. Naši su korijeni Evanđelje: ono je utkano u tijek povijesti i ljudskost čini plodonosnom, otvara je Bogu i bližnjemu, oblikuje osobnu i kolektivnu svijest, svijest obitelji i nacije.”

“Danas se čini da je Evanđelje zastarjelo i prevladano. Čini se da je moderno i novo razmišljanje ono koje ne uključuje Boga; da je moderno i novo pouzdati se u same sebe, u svoja mišljenja i želje. Ali nije tako i to trebamo reći! Što više sekularistička kultura uzima maha, to više pokazuje svoje neljudsko lice. Točno je da ona osvaja prostor, ali se udaljuje od srca. Zapravo, čovjekovo srce, bio on mlad ili vremešan, u dubini traži istinu i želi dobro te zna da samo Evanđelje na to daje odgovor. Zbog toga jest samo Evanđelje aktualno. Stoga se događa polagano buđenje savjesti, polagano ali neumoljivo, jer savjest može zadrijemati, ali ne može umrijeti. Zbog toga kršćanstvo nije prošlost nego novost: kršćanska zajednica treba rasti u vjeri, u molitvi, u katehezi, u uzajamnoj dobrostivosti, u hrabrosti. Samo će tako biti znak novoga dana, znak nade za sve. Presveta Djevica pokazuje nam Isusa, svjetlo bez zalaza: donosi ga na svijet snažnom nježnošću svoga majčinstva. Pouzdajmo se u nju i nastavimo biti hodočasnici Kamenitih vrata. Ona čuvaju Marijinu prisutnost za Crkvu zagrebačku, za grad Zagreb, za svekoliki narod koji je časti i zaziva kao ‘Kraljicu Hrvata’.”, završio je svoju homiliju kardinal Bagnasco.

Nakon popričesne molitve, kardinal Bagnasco obratio se okupljenim vjernicima zahvaljujući za radost molitvenog zajedništva i susreta, poručivši da se ne bojimo živjeti i svjedočiti vjeru koju baštinimo, jer nismo sami. Na tom putu prati nas Nebeska Majka našega Gospodina Isusa Krista. Proslava Majke Božje od Kamenitih vrata završila je procesijom do Kamenitih vrata, gdje je nakon molitve koju je predmolio kardinal Bozanić završni blagoslov udijelio predslavitelj slavlja kardinal Angelo Bagnasco.