U subotu, 22. travnja ove godine, u organizaciji rektora Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu preč. Matije Pavlakovića, održalo se hodočašće odgojitelja, djelatnika te sjemeništaraca i njihovih obitelji u Šibenik i Vrpolje prigodom 725. obljetnice ustanovljenja Šibenske biskupije.

Ovo prvo zajedničko hodočašće sjemeništaraca i njihovih obitelji započelo je u ranim jutarnjim satima, a prva postaja u Šibeniku bilo je Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića u crkvi sv. Frane gdje je hodočasnike iz Zagreba, uz srdačnu dobrodošlicu, dočekao gvardijan Šibenskog samostana sv. Frane i rektor nacionalnog svetišta fra Josip Ivanović.

Nakon kratke okrjepe u prostorima samostana započelo je svečano misno slavlje u crkvi sv. Frane s početkom u 11 sati koje je predvodio rektor šalatskog sjemeništa preč. Matija Pavlaković u koncelebraciji sa čuvarom svetišta fra Josipom Ivanovićem, povjerenikom za „Zlatnu harfu“ fra Stipicom Grgatom, fra Denisom Šimunovićem, župnikom u župi sv. Ilije u Metkoviću i duhovnikom šalatskog sjemeništa vlč. Lukom Premelčem te pristiglim voditeljima dječjih crkvenih zborova župâ koje su sudjelovale na drugom dijelu ovogodišnje „Zlatne harfe“ za Šibensku biskupiju koja se održava na temu „Divan je Bog u svetima svojim“, a za uzore su postavljeni sv. Nikola Tavelić i bl. Marija od Propetog Isusa Petković. Propovijed je, načinom izlaganja prilagođenu dječjem duhu i njihovu uzrastu izrekao predvoditelj slavlja preč. Pavlaković. Ovaj projekt „Zlatne harfe“ započeo se održavati na poticaj Vijeća franjevačkih zajednica – Komisije za apostolat i evangelizaciju, u Europskoj godini glazbe 1985. godine, a prvi svedomovinski susret zborova održan je tada u đakovačkoj katedrali.

Po završetku dojmljive liturgije u kojoj su šalatski sjemeništarci svečanom asistencijom posluživali kod oltara, a glasovi tolike djece i mladih skladnom pjesmom slavilo Gospodina, uslijedio je obilazak svetišta i razgledavanje interijera crkve i muzeja sv. Frane te samostanske knjižnice uz stručno vodstvo fra Josipa Ivanovića koji je okupljenim hodočasnicima na koncu obilaska poklonio prigodne suvenire Svetišta. Rektor sjemeništa preč. Pavlaković zahvalio je fra Ivanoviću na vremenu i ukazanom gostoprimstvu te uručivši mu prigodni poklon istaknuo da „svako hodočašće je zapravo slika Crkve koja putuje prema vječnosti. I mi na ovom hodočašću želimo krijepiti svoju vjeru na primjeru mučenika sv. Nikole Tavelića da snaga njegove vjere učvrsti našu vjeru i hod povjerenih nam mladića prema ostvarenju njihova duhovnog poziva uz potporu ovdje prisutnih članova njihovih obitelji.“ Pohod svetištu zaključen je prigodnom molitvom prvom hrvatskom kanoniziranom svecu sv. Nikoli Taveliću.

Druga postaja hodočašća bio je obilazak velebne šibenske katedrale sv. Jakova čija je gradnja trajala od 1431. do 1536. godine, a posvećena je 1555. godine. Ovo značajno graditeljsko ostvarenje 15. i 16. stoljeća na tlu Hrvatske, zbog svojih iznimnih vrijednosti, 2000. godine je uvršteno u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.

U kratkom izlaganju g. Daria Mikulandre, pastoralnog suradnika katedralnog župnika don Krešimira Mateše, okupljeni hodočasnici sa zagrebačke Šalate upoznali su bogatu povijest Šibenske biskupije kao i mnoge pojedinosti vezane uz samu stolnu crkvu. Obilazak katedrale završio je molitvom na grobu šibenskog biskupa Srećka Badurine, velikana duha koji je u teškim vremenima Domovinskog rata odvažno i hrabro svjedočio evanđelje.

Potom je uslijedio posjet Interpretacijskom centru šibenske katedrale: Civitas sacra otvorenom 2019. godine, a koji se nalazi u samom srcu grada, u palači Galbiani. Bila je ovo iznimna prilika, omogućena dobrotom šibenskog biskupa mons. Tomislava Rogića, da šalatski hodočasnici još bolje upoznaju kulturnu baštinu grada Šibenika i Šibenske biskupije.

Nakon šetnje Šibenskom rivom uslijedio je hodočasnički objed u prostorima Katoličke osnovne škole u Šibeniku za koji se pobrinuo don Tomislav Puljić, župnik na šibenskom Baldekinu, koji je ujedno bio i logistika rektoru Sjemeništa u kreiranju ovog projekta.

Zadnja postaja ovog povijesnog hodočašća bilo je biskupijsko marijansko svetište u Vrpolju pored Šibenika. Gospinom krunicom i štovanjem ikone Gospe od Vrpoljca okupljeni roditelji sjemeništaraca u zajedništvu sa njihovim odgojiteljima i djelatnicima šalatskog sjemeništa molili su da u sjemeništarcima nikada ne ugasne Kristovo svjetlo vjere, a darovani poziv na bliže nasljedovanje Gospodina u radu u Njegovu vinogradu da pretvore u odgovornost revnosti hoda za Njim.

Ovim hodočašćem u Dalmaciju šalatski odgojitelji željeli su osnažiti međusobno zajedništvo između sjemeništaraca, njihovih obitelji, odgojitelja i djelatnika kako bi svi zajedno rasli u kreposti zahvalnosti za dar šalatskog sjemeništa – kolijevke duhovnih zvanja Crkve u Hrvata. Nadalje, ovo hodočašće mišljeno je, po riječima rektora Pavlakovića, i „kao svojevrsna kateheza naše mučeničke narodne i crkvene povijesti, od početaka kršćanstva na našem tlu pa sve do našeg vremena. Naši mučenici, znani i neznani, protkali su našu povijest i ostavili nam svijetli trag primjera, poticaja i zagovora na našem hodočasničkom putu. Sv. Nikola Tavelić privukao je šalatsko sjemenište da zahvali Bogu za njegov život, njegovo svećeništvo i misionarski rad najprije u Bosni, a kasnije u Kristovoj domovini Palestini. Iako nas vjekovi dijele od života sv. Nikole Tavelića, on je uvijek suvremen i kao evangelizator u ondašnjim teškim okolnostima i vremenima pa sve do svoje mučeničke smrti.“

Koristimo prigodu zahvaliti i prijateljima Sjemeništa koji su nam pomogli ostvariti ovo duhovno-studijsko putovanje u Krešimirov grad i drevnu Šibensku biskupiju.

Neka šalatsko ‘sjemenište malenih’ i nadalje prati zagovor nebeske majke Marije i svetih: Jakova, Mihovila i mučenika Nikole Tavelića!