Misno slavlje posljednjeg dana velike Devetnice sv. Mihaelu arkanđelu u Gračanima predvodio rektor sjemeništa Pavlaković

Na poziv upravitelja župe u zagrebačkim Gračanima franjevca trećoredca Marina Matančića, sjemeništarci i odgojitelji sa zagrebačke Šalate predvodili su u župnoj crkvi, koja se još uvijek nalazi u post-potresnoj obnovi, posljednji dan velike Devetnice za blagdan zaštitnika župe sv. Mihaela arkanđela u godini proslave 40. obljetnice od postojanja ove mlade župe u podsljemenskoj zoni Grada.

Prije početka misnog slavlja velik broj vjernika i štovatelja svetog ‘Mihalja’ pristupilo je sakramentu pomirenja, a potom je uslijedila i molitva krunice sv. Mihaelu arkanđelu.

Koncelebrirano misno slavlje s početkom u 18.30 sati predvodio je preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu u zajedništvu s domaćim župnikom fra Marinom Matančićem TOR i sjemenišnim duhovnikom vlč. Lukom Premelčem.

Uvodeći u misno slavlje preč. Pavlaković pozdravio je domaćeg župnika, subraću svećenike, sjemeništarce, redovničke bogoslove te sve okupljene vjernike rekavši: „Crkva večeras ulazi u vigiliju blagdana svetih Arkanđela: Mihaela, Gabriela i Rafaela, trojice najznačajnijih i najomiljenijih predstavnika anđeoskog svijeta. Svaki od trojice Arkanđela ima svoje važno mjesto u Svetom pismu, a također ćemo vidjeti da i njihova imena imaju popratno duboko značenje. (…) Anđeli kao duhovna bića, unatoč njihovoj službi u povijesti spasenja, već po svojoj biti izmiču svakom povijesnom razmatranju. Zato se ne može opisati njihov život kao što to činimo sa životom svetaca. No, na temelju Božje objave možemo o njima nešto reći, isto tako možemo opisivati njihovo štovanje“, poručio je rektor šalatskog sjemeništa.

U svojoj homiliji predsjedatelj Slavlja naglasio je kako od anđela najbolje možemo naučiti kako i na koji način imati trenutnu i neupitnu poslušnost Božjim zapovijedima. Progovorio je i o značenju imena trojice Arkanđela povezujući ta imena sa kršćanskim životom općenito, kazavši kako ta imena „pogađaju naš vjernički sakramentalni rast, osobito po sakramentima kršćanske inicijacije. U krštenju odlučili smo se za Boga; prihvatili smo da je On naša najveća vrijednost te da smo puno toga spremni žrtvovati za tu istinu našega života u Bogu. Tu čujemo Mihaelov poziv: Tko je kao Bog? U svetoj potvrdi (krizmi) ojačani smo Božjim darom Duha Svetoga koji nam omogućuje djelovati po Božju, biti Radosna vijest svijetu. Pozvani smo čuti što to Gabriel ima nama reći o Božjoj volji; na koji to način trebamo biti vidljivi Kristovi svjedoci, proroci kršćanske novosti; na koji način u ljubavi prema bližnjima i stvorenome okolišu možemo Bogu prinijeti žrtvu hvale i biti suradnicima Božjega djela stvaranja i spasenja u svijetu. Euharistija je vrhunac našeg povezivanja s Bogom. Po njoj, kao Crkva, postajemo Kristovim tijelom. U svojoj prisutnosti, u posvećenom kruhu i vinu Bog nam daje “lijek besmrtnosti”, kako su stari nazivali euharistiju. Bog postaje našim suputnikom, da bismo i mi, snagom njegova Duha bili kruh za druge, da bismo poput arkanđela Rafaela bili tješitelji i liječnici svojom dobrotom. Ta tri anđeoska imena poticaj su nama kako u svijetu živjeti poziv koji smo primili u temeljnim sakramentima naše vjere: krštenju, potvrdi i euharistiji”, kazao je propovjednik.

U zaključku, preč. Pavlaković je čestitao okupljenim vjernicima skorašnju proslavu 40. obljetnice osnutka župe naglasivši kako se u Grčanima “osjeća da je vaša nosiva snaga u jednoj organiziranoj zajednici koja se očituje kroz suradnju i delegiranje službi, a sve u cilju radosti u srcima ljudi koji ovdje susreću Krista kao smisao svoga postojanja. Hvala vam, što ste nam u ovom našem hodočašću k vama, pokazali kako graditi katoličku kulturu koja toliko nedostaje našem hrvatskom društvu”, istaknuo je predvoditelj Slavlja.

Ljepoti misnog slavlja pridonijeli su sjemeništarci svojim ministriranjem, a iskustvo duhovnoga poziva i radost življenja unutar sjemenišne zajednice posvjedočili su: Antonio Matković (Zadarska nadbiskupija) i Karlo Čondić (Đakovačko-osječka nadbiskupija) sjemeništarci druge godine. Liturgijsko pjevanje predvodio je župni tamburaški orkestar “Tamburaši crkve sv. Mihalja” iz Gračana.

Na koncu misnog slavlja fra Matančić zahvalio je predsjedatelju na dolasku i upućenoj homiliji, a sve okupljene vjernike kao i one koji su misno slavlje slušali putem valova ‘Radio Marije’ pozvao je da mole za nova duhovna zvanja kako u Zagrebačkoj nadbiskupiji tako i u čitavoj nam domovini Hrvatskoj.

Bliža duhovna priprema za proslavu župnog blagdana započela je već 20. rujna molitvenim programom i zajedničkom pobožnošću sv. Mihaelu arkanđelu, a devetnicu su predvodili franjevci trećoredci koji su nekada službovali u Gračanima.

Po završetku večernjeg euharistijskog slavlja uočnice župne svetkovine i tradicionalnog spomen fotografiranja, radost susreta nastavila se druženjem uz obiteljski stol u prostorima župne dvorane.